LE 27 LUKSUZNA DELVAUX PRODAVNICA U BRISELU

Piše: Katarina Đorić

Smešten u veličanstvenoj vili iz 19. veka na Bulevaru Vaterlo u Briselu, Le 27 je jedinstveni koncept koji se nalazi na pola puta između butika i umetničke galerije. Projekat je potpisao italijanski studio Vudafieri– Saverino Partners, koji je od 2012. godine odgovoran za dizajn Delvaux prodavnica širom sveta (više od 40 njih, uključujući i butike u Parizu, Londonu, Torontu, Antverpenu, Šangaju, Pekingu, Tokiju, Dubaiju). Stvarajući butike koji su uvek različiti i jedinstveni, Vudafieri–Saverino na najbolji način dočaravaju osobine svakoga grada, ali tako da se ne narušava vizuelni identitet Delvaux-a. Kompaniju koja se smatra najstarijim proizvođačem luksuznih proizvoda od kože na svetu, osnovao je 1829. godine u Briselu Charles Delvaux.

Dizajn butika Le 27, zasnovan je na sasvim novom konceptu napravljenom tačno po meri brenda. Tiziano Vudafieri i Claudio Saverino daju ključnu ulogu belgijskoj istoriji, predstavljajući je na savremen način, tako da filozofija i nasleđe brenda dolaze do izražaja, kroz njegove vrednosti, istorijsko, umetničko i kulturno nasleđe.

Na ulazu u butik nalazi se arkada, koja ukazuje na to da je tu nekada bila impozantna privatna vila. Postavljena na dva sprata, prodavnica je zadržala svoju prvobitnu strukturu, sa zidovima obogaćenim ukrasima iz devetnaestog veka, ogledalima, medaljonima i freskama koje su nekada ukrašavale prijemne prostorije. Plafoni visoki četiri metra daju utisak prostranosti i omogućavaju bolju osvetljenost prostora, u kome se izdvajaju materijali poput mermera, drveta i kovanog gvožđa. Veličanstveno stepenište na ulazu vodi do prostranog gornjeg sprata okupanog nadrealnom svetlošću, koja se uliva kroz svetlarnik u art deko stilu.

Sobe predstavljaju savremenu interpretaciju ranog perioda savremenog dizajna, koji zauzima važno mesto u belgijskoj kulturi dvadesetog veka. Zidne police su organizovane su kao fina interakcija modularnih elemenata, gde su izložene torbe i aksesoari uokvireni kao deo umetničke slike. Police su zamišljene kao apstraktna dela, čiji je dizajn nedvosmisleni omaž Mondrijanovom umetničkom pokretu De Stijl. Čiste, rafinirane linije polica i konzola obogaćene su korišćenjem dragocenih materijala, kao što su mermer ili polirani nikl, koji su često bili korišćeni u dizajnu nameštaja tokom art deko perioda.

 

Enterijer je obogaćen dizajnerskim komadima nameštaja koje su stvorili najveći belgijski dizajneri dvadesetog veka – Jules Wabbes, Pieter de Bruyne, Renaat Braem i Emiel Veranneman. Većina nameštaja proizvedena je u ograničenim količinama, pa je kolekcija jedinstvena i retka, vredna muzejske postavke.

Tu su i prostorije posvećene savremenim belgijskim dizajnerima, kao što su Nathalie Dewez, Alain Berteau i Ben Storms, i međunarodnim dizajnerima, kao što je italijanski majstor dizajna svetla Gino Sarfatti. Sferni oblici podsećaju na Atomijum, čuvenu konstrukciju podignutu za Svetski sajam 1958. godine u Briselu.

Na prvom spratu se nalazi zbirka slika. Ono što se na prvi pogled čini kao kolekcija starih slika, u stvari je serija fotografija argentinske umetnice Romine Ressia sačinjena od njenih portreta u stilu flamanskih majstora. Još jedan zanimljiv detalj predstavljaju komadi belgijske keramike dvadesetog veka, koji se tu i tamo, kao slučajno razbacani, pojavljuju na zidovima.

Delvaux torbe i aksesoari postavljeni su rame uz rame sa najpoznatijim istorijskim dizajnerskim delima, radovima belgijskih dizajnera i drugih velikih međunarodnih majstora, pa je na taj način butik pretvoren u muzej i u autentično mesto za sastanke, dijalog i otkrivanje. Butik je idealno mesto za opušteno upoznavanje sa istorijom i modernim tokovima dizajna, a postavka će se sigurno menjati kako se budu nabavljali novi predmeti.

Related

ODUŠEVLJENI SMO NOVOM IZLOŽBOM DENISA BUTORCA U SPLITU

Dosadašnji fotografski ciklusi Denisa Butorca govorili su o kompleksnosti sazrevanja identiteta uslovljenog geopolitičkim i kulturnim okruženjem. U značajno slojevitim fotografskim serijama, autor je prepletanjem dokumentarnog i konceptualnog pristupa ispitivao širok dijapazon tema…